Pandemija bolesti Covid-19 uzet će veliki broj ljudskih života i drastično će utjecati na svjetsko gospodarstvo. U ovom tekstu, koristeći podatke od MMF-a, kolega iz Belgije (Oaklins) i IHME (Institute for Health Metrics and Evaluation), dajemo informacije o stanju i mogućim scenarijima, te utjecaju krize na buduća kretanja u gospodarstvu i neka od pitanja koja će ova kriza otvoriti.

Efikasnijima u borbi protiv pandemije do sada su se pokazale vlade koje nisu umanjivale opasnost i koje su prednost dale spašavanju ljudskih života u odnosu na gospodarstvo.

Najviše ljudskih žrtava na svijetu imat će SAD, a u Europi najviše Ujedinjeno Kraljevstvo

Vlade koje su poštivale upute struke, rezolutnijim i pravovremenim mjerama su usporile dinamiku širenja zaraze, smanjile su broj ljudskih žrtava, a paralelno su uspjele i donijeti mjere za ublažavanje posljedica pada gospodarske aktivnosti.

Hrvatska za sada postiže odlične rezultate na oba plana:

• širenje zaraze je usporeno i još uvijek linearno, s malim brojem smrtnih slučajeva, a
• poduzetnici i građani su većinom zadovoljni Vladinim mjerama za pomoć gospodarstvu i stanovništvu.

Sve su naznake da će se, nakon prestanka pandemije, svijet značajno promijeniti.

Usporedba reakcija i rezultata vlada SAD-a, UK-a, Njemačke i RH – zdravstvena perspektiva

Uz iznimku Italije, Španjolske i Belgije koje su kasnile s mjerama, te Švedske koja je imala specifičan pristup, većina europskih vlada uglavnom se odlučila za strože mjere socijalnog distanciranja i ograničavanja različitih djelatnosti i putovanja ljudi.

Početnim ignoriranjem struke, britanski premijer Boris Johnson („Ja se i dalje rukujem s ljudima…“) i američki predsjednik Donald Trump („Ovo je samo gripa koja će brzo proći….“), pokušali su relativizirati opasnost i dati prednost gospodarstvu u odnosu na zdravlje svojih stanovnika. Zbog takvih pristupa i manjkavih sustava javnog zdravstva u UK-u te pogotovo u SAD-u, IHME (Institute for Health Metrics and Evaluation) predviđa da će SAD imati najviše umrlih u svijetu, a UK najviše umrlih u Europi.

Vlada RH pratila je situaciju pozorno od samih početaka krize u Kini, temeljito se pripremila i reagirala prvenstveno poštujući mišljenje struke (epidemiologa i infektologa), a sustav javno-zdravstvene zaštite pokazao se izuzetno kvalitetnim.

Projekcije IHME o broju smrtnih slučajeva do kraja lipnja 2020. pokazuju da će SAD imati oko 82.000 umrlih, najviše u svijetu, a UK oko 66.000, najviše u Europi.

Izvor: IHME, obrada Caper

Usporedba reakcija i rezultata vlada SAD-a, UK-a, Njemačke i RH – gospodarska perspektiva

Bez obzira na tradicionalni stav konzervativnih vlada o ograničenju uloge države i njihovoj izrazito liberalnoj tržišnoj orijentaciji, vlade UK-a i SAD-a najavile su intervencije snažnim financijskim paketima:

UK 57 milijardi GBP = 2,5% BDP
SAD 2 trilijuna US$  = 9,3% BDP

Sve države EU-a dobile su mogućnost prenamjene ranije odobrenih sredstava iz EU fondova za borbu protiv posljedica pandemije, po svome izboru, a sve vlade su reagirale i s dodatnim, vlastitim paketima pomoći gospodarstvu:
Njemačka 356 mlrd EUR   = 9,9% BDP
Vlada RH 30 milijardi HRK = 7,5% BDP

Najavljeni paketi mjera neće spriječiti, već će samo ublažiti stopu pada BDP-a u 2020. koju MMF procjenjuje na:
UK            = -6,5%
SAD          = -5,9%
Njemačka = -7,0%
Hrvatska   = -9,0%
Euro zona = -7,5%

Izvor: MMF, obrada Caper

Trajanje krize i brzina gospodarskog oporavka ovisi o uspješnosti obuzdavanja pandemije, za što možemo pretpostaviti tri osnovna scenarija:

Izvor: KBC-Oaklins, obrada Caper

Procjena vjerojatnosti različitih scenarija

Izvor: KBC-Oaklins, obrada Caper

U ovako nepredvidivim okolnostima, šanse za temeljni scenarij su 50%, dok je pesimistični scenarij puno izgledniji (35%) od toga da nam se dogodi optimistični (15%).

Zbog malog unutarnjeg tržišta i značajne ovisnosti o turizmu, za hrvatsko će gospodarstvo izuzetno važna biti brzina oporavka zemalja EU jer 78% našega izvoza ide u zemlje EU, a i najveći broj turista nam dolazi iz zemalja Unije.

Godišnji realni rast BDP-a Eurozone i RH

Temeljni scenarij oporavka EU krajem 2020., s jakim rastom i povratkom na stare razine u 2021. značio bi za Hrvatsku ipak gubitak turističke sezone 2020., ali zato i brži rast od EU od 2021. U ovom scenariju nama bi bilo najvažnije da se potpuna normalizacija u EU dogodi dovoljno prije turističke sezone 2021. Na prije-kriznu razinu BDP-a vratili bismo se 2022.

U pesimističnom scenariju ekonomija EU bi potonula 14% u 2020., uz vrlo usporeni tempo gospodarskog oporavka. Zbog potpuno propale sezone 2020., RH bi potonula još i više od EU (-16%). Pronalazak cjepiva tek pred turističku sezonu 2021. ne bi mogao spasiti niti tu sezonu pa bi se Hrvatska mogla nadati početku oporavka tek od 2022.

Izgledi za optimistični scenarij su vrlo mali, no čak da se on i dogodi, Hrvatska bi izgubila veći dio turističke sezone 2020., no već bi se u 2021. vratila na prije-krizni nivo BDP-a.

Godišnji realni rast BDP-a Eurozone

Godišnji realni rast BDP-a RH

Što će biti „novo normalno” – neka pitanja koja je pandemija otvorila

Redefiniranje uloge države:
Kolika je važnost (i cijena) kvalitetnog javnog zdravstvenog sustava i široke dostupnosti zdravstvenog osiguranja?

Primjer: SAD danas ima gotovo 30 mil neosiguranih i 70 mil nedovoljno osiguranih stanovnika (skoro 1/3 populacije) . To je direktno utjecalo na širenje zaraze, jer bez plaćenog bolovanja zaraženi radnici nisu ostajali u samoizolaciji već su odlazili na posao i tako dalje širili zarazu. Oslabljeni javno zdravstveni sustavi SAD i UK pokazali su sve svoje slabosti u ovoj krizi.

Neophodnost državnog intervencionizma u ovakvim krizama. U ovakvim krizama se gubi granica između politika liberalnih i koordiniranih tržišnih gospodarstava, jer se od svih vlada očekuje da financijski interveniraju i pomognu privatnom sektoru,

Kako umjesto principijelnih zahtjeva za „plitkom“ državom, za agresivnom deregulacijom i za masovnijom privatizacijom zdravstvenog sektora postići optimalni balans između „veličine države”i kvalitete javnoga servisa?

Hoće li države težiti samodostatnosti u proizvodnji strateških dobara i komponenti – korak nazad u globalizaciji?

Pitanja vezana za privatni sektor:

  • Hoće li kriza potaknuti firme na promjene politika u lancima opskrbe i redefiniranju optimalne količine zaliha?
  • Koliko će na buduće politike outsourcinga, osim cijene, utjecati i sigurnost kontinuiteta opskrbe u kriznim situacijama?
  • Koncentracija nabave na manji broj dobavljača zbog postizanja boljih komercijalnih uvjeta vs. disperzija na više dobavljača zbog sigurnosnih razloga?
  • Fokus na jednu djelatnost vs. diverzifikacija?
  • Hoće li rad na daljinu postati novo normalno za veliki dio zaposlenika – utjecaj na radnu i troškovnu efikasnost?

Sadržaj paketa mjera Vlade RH

U ovome prilogu dajemo kraći pregled najrelevantnijih mjera iz dva ekonomska paketa mjera Vlade RH:

HBOR:
1. Uvođenje moratorija na kreditne obveze klijenata po postojećim plasmanima.
2. Reprogramiranje postojećih kredita klijentima HBOR-a uz uvođenje počeka u otplati glavnice kredita.
3. Odobrenje novih kredita za likvidnost gospodarskim subjektima za financiranje plaća, režijskih troškova i ostalih osnovnih troškova poslovanja tzv. hladni pogon (izuzev kreditnih obveza prema poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama) u suradnji s poslovnim bankama.

Poslovne banke:
4. Mjera uvođenja Stand still-a tj. obustave izvršenja svih mjera prisilne naplate prema svim dužnicima (pravnim ili fizičkim osobama) u razdoblju od tri mjeseca.
5. Krediti za likvidnost i radni kapital (plaće i radni kapital izuzev obveza prema financijskim institucijama) ročnosti do tri godine.
6. Provođenje reprograma od strane kreditnih institucija prema označenim klijentima po ubrzanom postupku bez reklasifikacije u status neispunjavanja obveza.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava:
7. Država će za travanj i svibanj isplatiti minimalne plaće u iznosu od 4.000 kn neto po stalno zaposlenom radniku te doprinose (bruto 5.460 kn). S obzirom na činjenicu da su poslodavci početkom ožujka otpustili velik broj radnika, te njihovim ponovnim zapošljavanjem ne bi bili u mogućnosti ostvariti Potporu, HZZ je u cilju zadržavanja postojećih radnih mjesta izdao naputak prema kojem poslodavci mogu povući svoju odluku o otkazu ugovora o radu na temelju koje su odjavili zaposlenike sa HZMO-a i HZZO-a u razdoblju od 1. ožujka do 1. travnja 2020. te za te radnike uslijed novih činjenica predati Zahtjev za dodjelu potpore HZZ-u.

Ukoliko želite preuzeti ovaj sadržaj u obliku .pdf dokumenta, javite nam se na: caper@caper.hr